Širokopojasni pristup pokazao se kao jedna od najbrže rastućih usluga u historiji telekomunikacija. Danas, širom svijeta postoji blizu 300 miliona korisnika spojenih na ovaj način. Iako je postotak linija širokopojasnog Interneta u Azijsko – Pacifičkoj regiji u malom padu (jedan posto), ovo područje i dalje zauzima najveći postotak ovog tržišta sa velikom razlikom u donosu na druga tržišta – europsko, bliskoistočno i afričko te američko koje je također u padu od jedan posto te zauzima 28 posto ovog tržišta.
Širokopojasni pristup Internetu, inicijalno je bio osiguran kablovskim putem, međutim, razvojem TK tehnologija danas je širokopojasni pristup moguće ostvariti i putem xDSL pristupa kao i putem LeasedLine.
Uvođenjem xDSL tehnologije, broj korisnika Interneta u svijetu dosegao je 294.106.497 (septembar 2007. godina), sa penetracijom od 4,5%. Države sa najvećim brojem korisnika broadband pristupa su SAD (cca. 64.614.000), Kina (cca 48.500.000), Japan (cca. 25.755.080), Njemačka (cca. 16.101.300), Južna Koreja (cca. 14.042.728), te Velika Britanija (cca. 13.957.111).
Europske države sa najvećim rastom broadband pristupa Internetu su Holandija sa rastom od 32,8%, zatim Danska sa 31,8%, Island sa 29,3%, te Švicarska sa rastom od 28,5%.
Najveći rast broja korisnika xDSL prustupa Internetu bilježi Island sa rastom od 26,5%, Finska 21,7%, Norveška sa 20,4%, Danska sa17,4 % te Holandija sa rastom od 17,2%.
U susjednoj Hrvatskoj od 1.576.400 korisnika Interneta 251.800 su broadband korisnici.
U Bosni i Hercegovini (prema podacima ITU) 225.000 je korisnika Interneta sa godišnjom penetracijom od 5,1%.
Od ukupnog broja korisnika Interneta u BiH, 18% su korisnici širokopojasnog pristupa. Dakle, u Bosni i Hercegovini evidentirano je oko 40.000 korisnika broadband pruistupa Internetu.
S obzirom na prednosti ovakvog oblika pristupa Internetu za očekivati je značajno povećanje ovog broja.